Osnovno o pamćenju
Kada razmišljate o pamćenju, koje vam asocijacije prve padaju na pamet? Možda ćete se sjetiti učenja, škole, recitiranja pjesmica, a možda i nečeg što ste zaboravili kupiti u trgovini.
No, pamćenje je od velike važnosti za gotovo sve naše svakodnevne aktivnosti, a tek za nekolicinu nije bitno, poput disanja i spavanja. Već od buđenja potrebno je prisjetiti se kako se gasi alarm, gdje smo sinoć ostavili papuče i što sve trebamo obaviti u danu. Bez mogućnosti pamćenja ne bismo mogli ni razgovarati – potrebno je pamtiti što nas je sugovornik pitao te prizvati u sjećanje informacije koje su nam potrebne kako bismo odgovorili.
Najkraće rečeno, pamćenje obuhvaća mogućnost kodiranja, pohranjivanja i pronalaženja informacija. Primjerice, kad upoznamo novu osobu i ona izgovori svoje ime, potrebno je skup glasova koje smo čuli prepoznati kao slova i povezati u cjelinu jednog imena što predstavlja fazu kodiranja. Kako bismo pohranili informaciju o imenu osobe, potrebno je usmjeriti pažnju na ime i zadržati ga u svom pamćenju. To možemo napraviti tako da ga ponovimo, naglas ili u sebi, te ugradimo u svoju postojeću mrežu znanja, odnosno povežemo s nečim što nam je već poznato. Primjerice, ako se osoba zove Marija, možemo se prisjetiti još nekoga koga poznajemo s istim imenom ili nečega na što nas to ime podsjeća. Kad upoznajemo više osoba odjednom, često preskočimo taj korak ponavljanja imena i ugrađivanja u svoju mrežu znanja pa ih se zato kasnije ne možemo dosjetiti. Ponekad kažemo da smo imena osoba zaboravili, no ispravnije bi bilo reći da ih nismo ni upamtili.
Vrste pamćenja
Za funkcioniranje pamćenja odgovorno je više različitih struktura i dijelova mozga, a pojedinosti tog procesa i dalje nisu potpuno razjašnjene. U nastojanjima da objasne što je to pamćenje i kako funkcionira, znanstvenici nude nekoliko vrsta i podjela pamćenja.
Tako razlikuju kratkoročno i dugoročno pamćenje pri čemu je kratkoročno pamćenje privremeno i ograničenog kapaciteta. Smatra se kako se u kratkoročnom pamćenju istovremeno može nalaziti 5 do 9 čestica, odnosno znamenki ili riječi. Na primjer, ako biste kratko pogledali dugačak popis za kupovinu, najvjerojatnije je da biste se kasnije dosjetili između 5 i 9 stavki s popisa.
S druge strane, za dugoročno pamćenje se vjeruje da je beskonačnog kapaciteteta i ono je najsličnije onome što ljudi inače podrazumijevaju pod pojmom “pamćenje” – u njemu se nalaze imena svih osoba koje poznajemo, sve vještine kojima baratamo, znanja o sebi, o mjestu u kojem živimo i slično. Zatim je tu i radno pamćenje koje se ponekad poistovjećuje s kratkoročnim pamćenjem, a glavna zadaća mu je prizivanje informacija iz dugoročnog pamćenja i njihovo korištenje za obavljanje zadataka u sadašnjosti, zajedno s informacijama iz kratkoročnog pamćenja. Primjerice, prilikom matematičke operacije zbrajanja kada je potrebno uzeti u obzir dva broja koja trebamo zbrojiti i prisjetiti se pravila zbrajanja. Dugoročno pamćenje se može dodatno razdijeliti na proceduralno pamćenje koje se odnosi na usvajanje vještina poput vožnje ili upravljanja računalom, semantičko pamćenje koje obuhvaća općenito znanje činjenica o svijetu te epizodičko pamćenje koje sadrži informacije o nečemu što se nama dogodilo u nekom određenom vremenu, na primjer jučer. Podvrsta epizodičkog pamćenja je autobiografsko pamćenje koje se odnosi na naše vlastito iskustvo, a zanimljivo je i blic pamćenje, vrlo živo i detaljno sjećanje nekog važnog događaja za svijet općenito ili za naš život, primjerice, možemo se sjetiti gdje smo sjedili i što smo nosili od odjeće u trenutku kad smo saznali da nam se rodio unuk.
Kako biste saznali više o tome što utječe na pamćenje, ali i razbili neke mitove o pamćenju, pročitajte naš sljedeći članak.
Pitanja za razmišljanje:
Za koje od navedenih vrsta pamćenja ste znali od prije, a za koje ste prvi put čuli u ovom članku?
Koje aktivnosti koristite kako biste nove informacije pohranili u pamćenje?
Možete li se prisjetiti nekog događaja koji bi za vas predstavljao blic pamćenje?
Literatura: Sternberg, R. J. (2003). Cognitive Psychology (3rd ed.). Wadsworth Publishing.
O autoru:
Kristina Knezović je mag. psihologije. Već nekoliko godina članica je Udruge Senior i sudjeluje u projektnim aktivnostima. U sklopu projekta Mozaik – kombinirani pristup osnaživanju kognitivnih rezervi vodi radionice o pamćenju.
